PD Krndija Našice

domoljuba» približena je čitateljima «Hrvatskog planinara « (god. XX., br. 3-4, 1924.godina) ne samo djelatnost našičkih ljubitelja prirode, već i zanimljivih detalja iz našičke okolice, Feričanaca, Gazija, Razbitog kola, Petrovog vrha i Duzluka. Tijekom kasnih 20-ih i 30-ih godina razvija se ponajprije tzv. obiteljsko planinarstvo , odnosno odlazak cijelih obitelji, najčešće onih s djecom, na obližnja slavonska izletišta, pri čemu su se često koristile usluge razgranate mreže vicinalnih željeznica. Osim ovih aktivnosti, pojedinci s većim zahtjevima i mogućnostima poduzimaju ambicioznije pothvate. Tako se poznati našički sportski aktivist Teodor Schwabe pri povratku iz Berlina, gdje je pratio Olimpiske igre 1936. godine, penje na poznati Zugspitze u bavarskim Alpama (2963 m). Te iste godine podružnica mijenja ime u «Petrov vrh» (prema Krndijskom vrhu na koji je organiziran prvi izlet našičkih planinara), a predsjednik joj postaje poznati animator društvenih i kulturnih aktivnosti u Našicama, Petar Rohr. Zamiranje društvene djelatnosti 1940 godine, nastaje zbog malog broja članova i cjelokupnih društveno-političkih odnosa Kraljevine Jugoslavije. PLANINARSKO DRUŠTVO «KRNDIJA» NAŠICE
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, već 1950. godine učenici našičkih škola započinju organizirati različite planinarske aktivnosti (izleti, skijaška natjecanja, logorovanja, sudjelovanje u djelatnosti izviđačke organizacije), tada još bez formalnog osnutka društva. Ističemo imena Zdenka Markovića, Slavka Žagara, Emila i Matka Babića, Josipa Šestana, braće Magdić, i braće Papa iz Podgorača. Zaslugom nekolicine entuzijasta planinarska djelatnost u Našicama opet se institucionalizirala u studenom 1962. godine, kada se osnovalo Planinarsko društvo «Krndija» Našice, koje u kontinuitetu djeluje do danas. Među osnivačima ističemo: Đuru (Branka) Turkovića, Josipa Wallera i Zlatka Marmana. U radu društva ističemo postojanje triju planinarskih staza koje je utemeljilo ovo društvo: Našički planinarski put (NPP), Tragom prvog izleta našičkih planinara (TPI) i Našička geološka staza (NGS). Uz brojne izlete u domovini i inozemstvu naglašavamo postojanje Našičkog križnog p**a, koji se kontinuirano odvija od 1995.godine, hodočašća našičkih planinara za blagdan Velike Gospe na Veliko Rujno, te tradicionalno hodočašće u Mariju Bistricu. U djelatnosti društva ističemo i nekoliko dugogodišnjih predsjednika, koji su požrtvovnim radom dali svoj doprinos uspjehu ove udruge: Josip Waller, Zlatko Marman, Zlatko Žitnjk, Tihomir Kolembus i Tomislav Paradinović. U društvenoj arhivi i privatnim zbirkama članova postoji nekoliko tisuća fotografija, diapozitiva. Filmova i drugog materijala, koji tek čeka na sistematiziran popis i obradu. Članovi društva bili su na svim hrvatskim planinama, posjetili planine u 32 zemlje izvan Hrvatske, stajali na najvišim planinama Europe, Afrike, Azije i Južne Amerike. Samo na Triglavu bilo je više od 150 naših sugrađana, čime se teško mogu pohvaliti i mnoga slovenska mjesta. U Našicama su održani susreti s brojnim istaknutim planinarima, alpinistima i svjetskim putnicima (S. Berljak, A. Rukavina, Ž. Poljak, V. Grošelj, F. Jerman, Ž. Malnar,…). Više od 70 članova društva primilo je visoka priznanja Hrvatskog planinarskog saveza (HPS), a mnogi su obnašali značajne funkcije u Slavonskom planinarskom savezu. Ističemo da je Drago Trošelj, kao zaslužni član društva, bio od 1995. do 1999. godine na dužnosti dopredsjednika HPS-a. Ono što čini najveću vrijednost djelovanja društva njegovi su članovi, planinarke i planinari različitih dobnih skupina i zanimanja, koji su bili članovi velike planinarske zajednice i ovoga društva. Gotovo je nevjerojatan, ali pouzdano točan podatak, da je kroz društvo od 1962. godine prošlo, ukupno više od 1500 članova.