Centar pokreta.
Fizioterapeut
Prevencija i Rehabilitacija Bolnih Stanja
•Fizioterapija
•Osteopatske Manualne Tehnike
•FM Stecco
•Ponedjeljak/Petak (po dogovoru)
📞0996130013
Stjepana Radića 2, Metkovic 20350
20/08/2026
Bole me leđa!
Iza svake boli krije se sloj kompenzacija s kojima se tijelo bori.
U trenutku kada sustavi nisu u mogućnosti kompenzirati, javlja se bol.
No što se sve krije u pozadini osim “krivog pokreta”?
Pokušao sam uz pomoć luka prikazati različite slojeve anamneze.
Koje je vaše mišljenje o odnosima kao jezgri problema?
Movement.
Edukacija. Pokret. Promjena.
DIJAFRAGMA UTJEČE NA PUNO TOGA — ALI NIJE JEDINI UZROK!
Dijafragma je povezana s disanjem, posturalnom stabilnošću, intraabdominalnim tlakom, cirkulacijom i autonomnim živčanim sustavom preko vagusa. Zbog toga se često spominje u kontekstu bolova u leđima, lošeg držanja, anksioznosti, pa čak i probavnih tegoba.
To ne znači da je disfunkcija dijafragme uzrok svih tih problema.
Ljudsko tijelo je multifaktorijalan sustav. Bol u donjem dijelu leđa može biti posljedica opterećenja, biomehanike, prijašnje ozljede, razine stresa, sna, ukupne fizičke aktivnosti — dijafragma je jedan od faktora, ne jedini.
Već sam napravio post o dijafragmi, pronađite ga na profilu.
Movement.
Edukacija. Pokret. Promjena.
Funkcionalni trening nije skup vježbi.
To je pristup.
Ne postoji vježba koja je sama po sebi “funkcionalna”. Čučanj, mrtvo dizanje, TRX, ravnoteža na jednoj nozi — sve je to samo pokret dok ga ne povežeš s onim što tvoje tijelo stvarno radi u životu.
Funkcionalan trening postaje funkcionalan tek kad odgovara na pitanje: za što ga treniraš?
Ako trčiš, treba ti nešto drugo nego ako veslaš. Ako sjediš cijeli dan pa se penješ na Biokovo vikendom, treniraš drugačije nego netko tko fizički radi cijeli tjedan. Ako ti je cilj da bez bola podigneš dijete iz krevetića, to diktira izbor vježbi — ne trend, ne ono što je popularno na Instagramu.
Movement.
Edukacija. Pokret. Promjena.
Velikoj većini poznata je izreka “Motion is lotion”, no što se pokretom pokreće?
Kada stegneš mišić, kao da stisneš mokru spužvu. Fascija (gredu tkiva koja omotava mišiće) se skuplja s mišićem, a sve zajedno pravi male pritiske na sve što je oko. To je poput male pumpe — svaki put kad se mišić skupi i otpusti, tekućine se mogu kretati. Bez tog pumanja, sve ostaje zamrznnuto na mjestu.
Pokretom utječemo na razvoj mozga, protoke tekućina, izmjene biokemijskih spojeva, metaboličkih supstanci. Pokret je puno više od savijanja i ispružanja određenog mišića.
Kroz djetinjstvo smo se penjali na stabla, cure su preskakale lastiku, skakali smo na brojalicu nacrtanu kredom, penjali se uz stepenice unazad. Pružali smo mozgu ogroman broj različitih novih podražaja tijelom kroz igru i ples.
Sjećate li se kada ste zadnji put:
Išli od posla do kuće drugim putem?
Penjali se uz stepenice bočno ili unazad?
Kotrljali se na podu poput djece?
Vježbali različite skokove u more?
Učili neku novu vještinu?
Movement.
Edukacija. Pokret. Promjena.
U razgovoru sa Antom Glušćevićem ( , ), kolega osteopatom, otvorili smo nešto što vidimo svaki dan.
Terapeuti (ja prvi) padamo u Damjanacovu petlju. Pokrenuta je strahom — neznanjem, sumnjom, osjećajem nedovoljnosti.
Rješenje?
Još jedan seminar.
Još jedna certificiranja.
Još jedan sistem.
Kao terapeuti tražimo još jednu tehniku da budemo najbolji. Nešto o čemu je Milan Damjanac (.milan.damjanac) napisao u svojoj knjizi:
“Još samo ova knjiga ti je potrebna za sreću.”
Problem: svaka tehnika trebam vrijeme da se savlada. Zapravo, trebat će godine.
Ne kroz završetnu stranicu programa — kroz pacijenta. Kroz ponavljanje. Kroz videnje što se stvarno mijenja.
Što Ante misli o svemu ovome, pogledajte u videu.
Movement
Edukacija.Pokret.Promjena.
Najčešće od pacijenta čujem kako su napravili JEDAN krivi pokret koji je uzrokovao bol u određenom segmentu tijela.
Nekoliko pitanja za razmišljanje:
- Što je pravilan pokret?
- Ako biste svakodnevno radili “pravilan pokret”, na koji način bi to utjecalo na pojavu boli?
- Što je krivi pokret?
- Ako svakodnevno radim krive pokrete, kako je moguće da me ne boli češće?
Tri najvažnija sustava za procesiranje informacija su: Vizualni, Vestibularni i Proprioceptivni. Poremećaj u nekom od sustava sprječava mozak da pravilno procjeni sigurnost pokreta i stvara bol kao zaštitni mehanizam.
Mozak konstantno predviđa — možemo reći da jednim dijelom živi u budućnosti. Ako on smatra da pokret koji radite više nije siguran, može stvoriti bol kako bi vas zaštitio!
Što doprinosi lošijem predviđanju i pojavi boli?
1. Odnosi (najvažniji je odnos prema sebi iz kojeg se grade odnosi s drugima)
2. Traume (fizičke i emocionalne)
3. Metabolički sustav (hormoni, itd.)
4. San
5. Prehrana
6. Pušenje
7. Alkohol
Sljedeći put kada sumnjate da imate bol zbog:
piriformisa, napetosti, krivog spavanja, krivog pokreta, zategnute tetive, slikovne pretrage ili iskustva susjeda — budite iskreni prema sebi i napravite retrospektivu kroz faktore navedene gore.
Zapamtite: oštećenje na MRI ne znači nužno da je to uzrok vaše boli!
Movement
Edukacija.Pokret.Promjena.
Klinički dani na edukacijama najviše su me naučili.
Klinički dan znači da teraput (organizator), radi na stvarnom pacijentu — ne na nekome iz grupe, nego na osobi sa stvarnim problemom, pred svima.
Velika većina tih pacijenata nakon tretmana osjetila bi blago olakšanje. Ponekad ništa. Sve isto kao prije.
Za nekoga bi to bilo demotivirajuće — ako ni terapeut s 20 godina iskustva ne može “riješiti” problem u jednoj terapiji, kako ću ja?
Meni je to bila realnost koja mi je trebala.
Na kraju dana svi smo mi ljudi, bez obzira na iskustvo. Nema magičnog zahvata, nema tehnike koja “puca” i rješava sve.
Manualna terapija je dio rehabilitacijskog procesa. Ponekad je koristimo, ponekad ne. Nije čarolija. Nikad nije ni bila.
Movement.
Edukacija.Pokret.Promjena.
13/07/2026
3-2-1 Ponedjeljak.
Zamisli živčani sustav kao alarm u kući. Nakon provale, sasvim je normalno pojačati osjetljivost alarma na neko vrijeme. Problem nastaje kad alarm ostane pojačan i počne reagirati i na list koji padne na prozor. Kod otprilike 1 od 4 osobe s kroničnom boli, “alarm” se ne vrati na normalnu razinu ni kad je opasnost odavno prošla.
Pokret nije neprijatelj. Istraživanja pokazuju da mala, česta doza kretanja zapravo smiruje preosjetljiv živčani sustav, umjesto da ga dodatno aktivira. “Motion is lotion” – pokret je lijek, ne prijetnja.
❌ “Ako me nakon 6 mjeseci i dalje boli, znači da nešto ozbiljno nije zacijelilo.”
Netočno. Duljina trajanja boli često više govori o osjetljivosti sustava nego o stanju tkiva.
❌ “Bol pri pokretu = štetim si.”
Netočno. Bol pri pokretu često znači “osjetljivo, ali sigurno” (sore but safe), ne “ozlijeđeno” (hurt ≠ harm).
1 PITANJE
Jesi li ikad primijetio da te ista aktivnost nekad zaboli, a nekad ne – ovisno o tome koliko si umoran, pod stresom ili loše spavao? Što misliš, zašto?
Edukacija.Pokret.Promjena.
Movement Centar.
Terapija nije usluga koju ti netko isporučuje. To je proces koji rade dvoje ljudi.
Vidim to svaki tjedan. Pacijent koji dođe s očekivanjem da će ležati na stolu, ja ću “nešto namjestiti” i bol će nestati.
Tijelo tako ne funkcionira.
Ono što stvarno pomiče iglu: moj rad u ordinaciji je možda 20% jednadžbe. Ostalih 80% je što pacijent radi sa svojim živčanim sustavom, pokretom, stresom i navikama u ostalih 167 sati tjedna.
To znači da je cilj terapije ponekad nešto drugo od “vratiti kao što je bilo” — funkcija, kvaliteta života, manje boli, više kapaciteta za ono što je pacijentu važno, čak i unutar novih granica koje tijelo ima.
Moj posao tada nije da ti obećam iluziju povratka u prošlost. Moj posao je da ti pokažem koliko funkcije, snage i kvalitete života možemo izvući iz tijela kakvo sada imaš.
Movement.
Edukacija.Pokret.Promjena.
02/07/2026
Slika koja objašnjava da oštećenje nije jednako bol.
Nedavno sam imao pacijenta koji mi je došao zbog sasvim druge tegobe. Kroz anamnezu doznajem za traumu — pad na ruku, kod kojeg je došlo do ozbiljne frakture.
Pitao sam ga: “Jeste li osjetili bol nakon pada?”
Odgovor: nije ga boljelo sve do bolnice.
Zvuči nevjerojatno, ali ovo je čist primjer ozbiljnog strukturalnog oštećenja bez boli.
Što nam ovo govori? Da bol i oštećenje tkiva nisu isto. Ponekad imamo pacijente s ozbiljnim strukturalnim oštećenjem, a bez boli. Ponekad obrnuto — bez ikakvog vidljivog oštećenja, a s jakom, dugotrajnom boli.
Znanost o boli fascinantno je područje jer nam objašnjava zašto i kako uopće doživljavamo bol.
Slušajući nedavno dr. Howarda Schubinera, sve više se u obzir uzima rani razvoj čovjeka — jesu li primarne potrebe u djetinjstvu bile zadovoljene ili ne. Ako nisu, živčani sustav može ostati “postavljen” na višu razinu opreza i osjetljivosti, što kasnije u životu utječe na to koliko lako i koliko intenzivno netko osjeća bol.
Bol, dakle, nije samo pitanje trenutne ozljede. To je pitanje cijele povijesti živčanog sustava koji tu ozljedu tumači.
Movement.
Edukacija.Pokret.Promjena.