29/07/2026
Estudante Universitáriu Timor-Leste - EUTL
𝗘𝗷𝗲𝗺𝗼𝗻𝗶𝗮 𝗻𝗼 𝗞𝗼𝗻𝗳𝗹𝗶𝘁𝘂 𝗢𝗿𝗶𝘇𝗼𝗻𝘁á𝗹 𝗲𝗻𝘁𝗿𝗲 𝗣𝗼𝘃𝘂
Masa nia podér hodi halo mudansa ezamina fila-fila ona iha istória. Mudansa signifikante sira sempre hahú hosi masa. Kuandu book-an maka leten sei namtate tuun tanba lakon lejitimidade sosiál no polítika.
Europa, liuliu Fransa parese sei nakukun hela karik povu sira nafatin hakru’uk ba liurai absolutista; Amerika sei la independente se povu metan-mutin sira la revolta; China sei la sai nasaun avansadu atuál karik povu la halo revolusaun kulturál; Portugál sei nafatin iha ditadura Salazár nia okos kuandu sira la hamriik hahú revolusaun ai-funan; Timor-Leste sei kolonizadu no okupadu nafatin karik povu Maubere la book-an no reziste.
Tan poténsia refere, istória mós hatudu fila-fila ona oinsá ema ne’ebé ukun ka iha podér susesu hodi domina no fahe masa. Halo nune’e atu masa rasik labele iha forsa. Ukun-na’in sira lakohi povu ida matenek, tanba ne’e sei risku ba sira.
Até, ukun na’in sira lakohi atu iha mobilizasaun masa liuhusi asegura no mantein atu ema ida-idak preokupa nia moris de’it no nia interese rasik duké hanoin ema-seluk nian. Hodi harahun, intervensaun ukun-na’in sira-nian iha masa nia leet halo liuhusi dalan rua: impede atu masa labele hamutuk no impede atu masa labele iha konxiénsia.
Temi masa, signifika kamada sosiál ne’ebé organiza-an, mobiliza-an no iha konxiénsia pelumenus hanesan de’it ba sira-nia interese no ezijénsia. Bainhira masa hatene ona sé maka nia, saida mak nia hakarak no ba ne’ebé nia atu la’o, ukun-na’in sira kalan toba la dukur no la hakmatek. Tanba pasu dahuluk ne’ebé masa atu halo mudansa maka bainhira sira hahú hatene ona sira-nia interese rasik ne’ebé diferente ho ukun-na’in sira-nian.
Timor-Leste kompostu hosi kamada juventude ho diversidade oioin. Demográfikamente, juventude maka domina pop**asaun Timór. Juventude iha nia diversidade no kriatividade rasik. Ho kampu-traballu ne’ebé la iha, juventude rasik mak hola inisiativa hodi hamoris-an no hakesi relasaun ba malu liuhusi atividade oioin. Liuhusi organizasaun, kria servisu rasik, sai emigrante, nst.
Sein prezensa Estadu nian, jóven sira sobrevive. Diversidade, kriatividade no inisiativa sira-ne’e halo jóven sira organiza-an. Liuliu, jóven sira dala-barak hahú organiza ona atividade sira no avansu ona maka hafoin Estadu, liuhusi ukun-na’in sira mosu hodi rekoñese. Ukun-na’in sira mosu no tuur iha oin, povu tara tais no baku babadok.
Ida-ne’e mak akontese iha mundu desportiva. Iha modalidade barak hosi desportu, maibé aparente liu ohin-loron maka boxe. Saida mak Estadu halo ona hodi dezenvolve desportu? Mamuk! Korrupasaun mak domina hodi ikusmai la investe ba desportu. Estadu kria ona 𝘳𝘪𝘯𝘨 hira no dala hira ona hodi dezenvolve boxe? Kuaze, barak liu, Estadu la halo nia papél.
Timor-Leste nia realidade sósio-kulturál kesi ho valór no símbolu sira. Porezemplu nasionalizmu ne’ebé daudaun ne’e manifesta iha boxe. Maski jóven ida-rua maka joga, maibé hotu-hotu sente iha sentidu pertensa. Valór ne’ebé unifika iha jóven sira, subjetivamente bele sai konxiénsia koletiva ne’ebé fó risku ba ukun-na’in sira. Jóven sira bele hatene nia interese no ezijénsia iha área desportu, ne’ebé opostu ho interese ukun-na’in sira-nian.
Liuliu, Estadu ta’uk tebes ba klube boxe sira ne’ebé mosu hosi lurón, ne’ebé iha tendénsia atu foti pozisaun diferente ho interese ukun-na’in sira-nian. Ukun-na’in sira haree desportu nu’udar espasu atu lejitima sira-nia dominasaun, enkuantu boxista sira haree 𝘳𝘪𝘯𝘨 nu’udar espasu ba rezisténsia, dignidade no símbolu ida hodi konfronta opresaun.
Sentidu nasionalizmu hosi jóven sira neineik bele transforma-an sai forsa ida. Hanesan uluk povu Maubere hahú konxiente-an iha kolonializmu nia okos no organiza-an sai ida de’it hodi reziste. Nune’e mós, jóven sira ohin-loron, kuandu iha nafatin eventu ne’ebé sira organiza rasik hodi reprezenta sira hotu maka gradualmente sira sei foti pozisaun opostu ho ukun-na’in sira, eíntermus konxiénsia no organizasaun. Sira sei konxiente kona-ba tansá Estadu la responde sira-nia ezijénsia iha setór desportiva.
Fenómena ne’e, kuandu beibeik, iha tendénsia atu jóven sai masa. Kampaña kona-ba fallansu iha dezenvolvimentu kulturál hanesan desportu, saúde, kampu-traballu, edukasaun sei hetok-sai makaas. Jóven sira sei kritika, iha 𝘳𝘪𝘯𝘨 leten no iha okos, kona-ba servisu Estadu nian no delejitima podér ukun-na’in sira-nian. Jóven sira sei konxiente katak ukun-na’in sira korruptu ka na’ok-teen, hariku-an no defende de’it sira-nia interese. Kuandu nune’e, pasu dahuluk atu hamonu ukun-na’in opresór sira hahú ona.
Lakohi ida-ne’e akontese, katak lakohi atu ema iha konxiénsia kona-ba dominasaun vertikál maka ukun-na’in sira tenke kria konflitu orizontál entre povu. Konflitu entre povu bele akontese tanba permisaun hosi kondisaun rua: objetiva no subjetiva.
Objetivamente, juventude Timór kompostu hosi etnia, rasa, suku, kultura, interese no ezijénsia oioin. Sira moris keta-ketak no halo servisu keta-ketak. La iha organizasaun ne’ebé unifika sira sai ida de’it ho interese no ezijénsia ida de’it. Kondisaun objetiva ne’e permite no fasilita atu ukun-na’in sira bele domina nafatin fízika no intelektualmente.
Enkuantu, ukun-na’in sira iha rede ne’ebé organizadu, servisu formál, iha partidu ida no iha polísia-militár ne’ebé asegura sira. Sira, ohin bele almosu iha Dili, jantár hamutuk iha Singapura no hako’ak sumasu ka feen-ki’ik iha otél California.
Sira iha interese ne’ebé hanesan bainhira ukun no la ukun: fahe podér ba malu, fahe rikusoin no hariku-an. Interese ne’e, estruturalmente unifika sira sai kór ida, nune’e, iha fatin ne’ebé de’it sira partilla interese ne’e ba malu, defende no tane-as.
Sorin-seluk, povu la iha buat hirak ne’e. Povu servisu mate-an. Hosi buka hahán arraska, selu eskola, sosa ai-moruk, deve, halo 𝘢𝘥𝘢𝘵 to’o stress no tara-an. Servisu prekáriu no informál sira ne’ebé povu hadau malu halo sira sai fraku liután no frajil tebes atu monu. Iha kondisaun objetiva ne’e nia leten maka defísil tebes atu hamutuk no fásil tebes atu ukun-na’in kontinua hanehan no habeik. 𝘋𝘪𝘷𝘪𝘥𝘦 𝘦𝘵 𝘪𝘮𝘱𝘦𝘳𝘢, katak hafahe hodi ukun nafatin. Ne’e mak ukun-na’in nia instrumentu.
Subjetivamente, povu la iha konxiénsia atu hanoin rasik, hatene nia interese no propoin nia ezisjénsia sira koletivamente. Iha kondisaun ne’e mak ukun-na’in halo ejemonia liuhusi impoin nia ideia ba povu atu sira bele konkorda no simu nu’udar sira-nian. Kolonialista sira gosta no intensionalmente soran povu koloniazadu liuhusi kria konflitu orizontál hanesan ódiu-malu étniku no rasialmente. Hateke ba kotuk haree oinsá ukun-na’in sira hafahe povu ba loron-monu no loro-sa’e atu sira bele aproveita no asegura sira-nia interese?
Nune’e, Estadu liuhusi ukun-na’in sira halo ejemonia hodi kria konflitu orizontál. Liuhusi kondisaun objetiva, Estadu fó kór jeográfika no sósio-kulturál atu ita tenke mosu nu’udar indivíduu, la’ós masa. Kuandu masa maka sira sei iha risku nia laran. Liuhusi kondisaun subjetiva, ukun-na’in sira tenke lansa issue sira ne’ebé bele soran povu hodi haklalak no barullu ba interese ne’ebé la’ós sira-nian, maibé ukun-na’in nian.
Ejemonia no kriasaun konflitu orizontál mak nu’udar estratéjia ukun-na’in nian bainhira sira-nia podér iha risku nia laran ona. Ukun-na’in ne’ebé atu lakon nia podér sempre buka meiu, até deside hodi oho ema hodi asegura nia podér refere.
Tanba ne’e maka objetivu prinsipál hosi estratéjia refere maka atu hasees foku jóven ka povu nian ba buat ne’ebé bele halo sira hamutuk no bele hamosu konxiénsia. Signifika, ukun-na’in iha istória hotu-hotu, nia funsaun no objetivu maka impede povu ida ne’ebé atu transforma nia-an sai masa mobilizadu, krítiku no hakarak mudansa.
Manifestasaun halakon Lei Pensaun Mensál Vitalísia [LPV] ne’ebé organiza hosi EUTL iha poténsia atu unifika estudante sira sai masa ne’ebé organizadu. Ida-ne’e mós iha poténsia atu eduka povu sai krítiku no hatene sira-nia interese no nia ezijénsia rasik. Nune’e mós atividade kulturál hanesan bola, múzika, arte no sobretudu boxe atuál.
Boxe ne’ebé sai populár hosi inisiativa klube lurón sira iha poténsia atu uza 𝘳𝘪𝘯𝘨 hanesan espasu ba krítika. Jóven sira ne’ebé espontáneamente fó suporta ho sentidu nasionalizmu mós nu’udar poténsia ida atu kestiona dezenvolvimentu desportiva ne’ebé nu’udar papél Estadu nian, ne’ebé la halo. Porezemplu, leno-an ba boxe, sosiedade, liuliu jóven sira komesa kritika ona atrazu futeból iha Timor-Leste; komesa lansa ona aktu korruptu sira ne’ebé ukun-na’in halo hodi la preokupa ba dezenvolvimentu desportu iha Timor-Leste no komesa diskorda ona kampaña ukun-na’in sira-nian ne’ebé haree jóven nu’udar hun ba konflitu.
Neineik no beibeik, émbrio konxiénsia ne’e sei lakan to’o krítika ba sistema edukasaun, saúde, korrupasaun, mafia, nst. Konxiénsia jóven sira-nian, iha kontestu 𝘎𝘦𝘯 𝘡, mosu barak no lalais tebes hosi dezenvolvimentu kulturál. Hosi boxista, jogadór ka artista ida nia liafuan bele provoka konxiénsia jóven sira-nian. Porezemplu, kuandu CR, Messi ka L. Yamal fó apoiu ba Gaza, jóven sira kuriozu atu hatene tanbasá? Nune’e, hosi konxiénsia espontánea, setorál no pesoál ikusmai bele unifika sai konxiénsia koletiva ba krítika sistémiku. Konxiénsia ne’ebé organizadu no mobilizadu ba mudansa iha forsa boot liu no perigu liu duké kilat ne’ebé tarutu.
Hosi unifikasaun iha kultura populár hanesan boxe atuál bele hamosu konxiénsia jóven sira-nian ba krítika sistema ukun-na’in nian ne’ebé hariku-an. Hosi haklalak ki’ik-oan kona-ba nasionalizmu no orgullu populár bele kestiona to’o rede mafia, korrupsaun, nepotizmu, familiarizmu, saúde-kolapsu, minarai-maran, dada kadoras, sasán folin karun, vida karun, ekonomia hakdasak, no problema seluk tan ne’ebé daudaun ne’e dominante hela.
Tanba ne’e, ukun-na’in sira aproveita povu nia frajilidade hodi soran ho issue rasizmu no konflitu étniku. Ukun na’in tau bani-been ka masin-midar no povu hobur hodi haklalak ikusmai maka ukun-na’in hamate povu hosi kotuk: kontinua supa, hanehan, hariku-an, na’ok no bosok. La’ós sira hemu tua povu mak lanu, maibé sira mak fó tua [ejemonia] ba povu ho intensaun atu futu sira iha kampu.
Bainhira ukun-na’in kria konflitu orizontál liuhusi ejemonia maka povu nafatin fragmentáriu, la bele sai masa no la iha poténsia atu halo mudansa. Konflitu orizontál ne’e halo povu haluha nia interese rasik hodi ko’alia kona-ba ai-moruk la iha, ekonomia hakdasak hela, mafia, korrupsaun, na’ok polítika, bosok, nst. Nune’e, iha povu nia ignoránsia nia leten ukun-na’in sira halo festa, fahe projetu, hariku-an, na’ok no kontinua bosok.
Dalan di’ak liu ne’ebé povu presiza foti maka deskonfia ukun-na’in sira-nia prezensa iha fatin hotu-hotu. Ó sé no atu halo saida? Povu tenke hatene nia interese no ezijénsia ne’ebé forma hosi diversidade no kriatividade sira no konfronta ho ukun-na’in sira-nia interese ne’ebé korruptu no hanoin de’it atu hariku-an.
Nune’e, issue atuál kona-ba rasizmu la’ós interese povu nian nein ezijénsia povu nian. Ida-ne’e nu’udar ejemonia estruturál no kriasaun konflitu orizontál hosi ukun-na’in sira hodi impoin ba povu. Dalan di’ak liu atu salva-an hodi labele mo’ut ba laloran ejemonia maka kria no harii solidariedade orgánika entre povu [entre joven] hodi bele iha konxiénsia ba transformasaun.
Hosi: EUTL
berat